„Ovaj skup organizirali smo kako bismo ukazali privrednicima na važnu činjenicu da će odgovornija i efikasnija upotreba energije omogućiti malim i srednjim preduzećima uštedu novca, te imati veći uticaj na imidž preduzeća, kao energetsko-ekološki odgovorne organizacije, kao i to da za ovakve projekte postoje raspoloživa donatorska sredstva“, kazala je Rusmira Mandić, direktorica Centra za edukaciju i IT poslove Privredne komore Kantona Sarajevo.
Prema istaknutim podacima primjetna je konstantna tendencija deindustrijalizacije bosanskohercegovačke ekonomije, a kao jedan od razloga tomu smatra se i nedostatak pouzdanih podataka o energiji, kao i o mogućim uštedama energije.
Poruka sa ovog okruglog stola je da se treba intenzivnije raditi na širenju informacija o energetski efikasnim tehnologijama i sistemima upravljanja energijom malim i srednjim preduzećima i podizati svijest o pitanjima energetske efikasnosti.
„Energetsku efikasnost treba posmatrati kao još jedan energetski resurs poput uglja, nafte i prirodnog gasa. Shodno tome sve zemlje moraju smanjiti potrošnju energije primjenjujući strategije energetske efikasnosti.“, kazao je Zihnija Hasović, direktor EBRD TAM/BAS programa za BiH.
Prema njegovim riječima sistem praćenja indikatora energetskog intenziteta još nije uspostavljen, te je iz tih razloga nepoznat i potencijal za uštedu energije u raznim industrijskim granama.
Energetska efikasnost je jedna od top tema u mnogim državama svijeta. Po referentnom scenariju Međunarodne agencije za energiju (IEA) potražnja za primarnom energijom će porasti za 53% do 2030. godine. Samo u Evropi, da bi se zadovoljile buduće potrebe i zamijenila dotrajala oprema, biće potrebno investirati oko 1 trilion eura tokom sljedećih 20 godina. |